Želimo skrenuti pažnju na velike greške koje roditelji najčešće čine čim djetetu procuri nosić.

Većina roditelja krene utopliti dijete i ne dopušta izlazak van je hladno i/ili pada kiša. Smatra se da će dijete prije ozdraviti ako koji dan odleži i jer je unutra toplo. Dijete najčešće pritom ne leži jer nije bolesno i često se, već prvi dan, izrazito dosađuje jer mu nedostaje bilo kakva aktivnost.

Dva savjeta vezani uz blago prehlađenu djecu s klasičnim  simptomima poput curenja nosa i/ili kašlja, a ne simptomima koji bi mogli prijeći na opasniju upalu pluća ili bronhitis s visokom temperaturom.

Otkud opet prehlada? 

Čista logika kaže da se i virusi i bakterije brže razvijaju na višim temperaturama, no nekako baš taj podatak često smetnemo s uma kada se dijete malo prehladi jer velika većina roditelja smatra da se dijete prehladilo baš zbog hladnog i vlažnog zraka. Realnost je da se dijete vjerojatno prehladilo u vrtiću gdje je pokupilo bakterije i viruse od druge djece (sline, kašlju jedan u drugoga, brišu nosiće rukama i rukavom pa diraju igračke i tako još brže prenose bacile) ili, ako je njihov organizam bio izložen hladnijem vremenu u nedovoljno toploj odjeći,  se prehladilo ili pokislo te se iznjedrila blaga prehlada.

Blagodati svježeg zraka 

Pedijatri i svi zdravstveni djelatnici uglas će istaknuti sve blagodati boravka na svježem zraku – kretanje vani djetetu omogućuje udisanje svježeg zraka koji će povoljno utjecati na njegove dišne puteve (nosići se brže odčepe, sluznica se ne isušuje ( kao u toplom, suhom zraku što dovodi do zgušnjavanja sluzi i sl.), bolje radi krvotok i cijeli živčani sustav.

I sam kašalj brže će se smiriti ukoliko dijete u pluća unosi svjež, a ne suh, ustajali zrak. Stoga pedijatri često djeci koja su podložna bronhitisu i laringitisu savjetuju svakodnevni boravak na svježem zraku da bi se dišni putevi pročistili. Naravno, nećete poslati van dijete s visokom temperaturom niti ćete ga ostaviti na kiši bez jakne na tri sata, ali ako je ono adekvatno obučeno i obuveno, nema razloga da s njim svaki dan ne prošećete minimalno pola sata. Neka to ne budu one šetnje od vrtića, već omogućite djetetu igru u obližnjem parkiću, istraživanje tijekom šetnje jer i sva ta vanjska prljavština u sebi ima čitav niz dobrih bakterija (mikrobakterija iz tla i zraka) koje također utječu na podizanje djetetovog imuniteta, odnosno stvaranje otpora na brojne bolesti (alergije, dijabetes, multipla skleroza, crijevne bolesti …).

Možda ste primijetili da djeca nemaju isti stav prema ružnom vremenu kao odrasli. Odrasli  često ne žele izaći dok pada kiša ili dok je blatno i hladno, a djeci to ne predstavlja problem jer vole istraživati, a i kada će inače isprobati one slatke gumene čizmice te neodoljivu kabanicu i svoj kišobran?

Zato, dragi roditelji, iskoristite blagodati svježeg zraka, dijete utoplite (ni previše ni premalo već onako kako i sebe oblačite) i zajedno prošećite, dajte im da ugaze u lokvicu i zaprljaju ručicu. Tako ćete im puno više pomoći (a i sebi!) nego da ih držite u kući. Kiša i blagi vjetar neće im nauditi, ako ste ih od njih adekvatno zaštitili.

Uživanje u kiši, blatu, snijegu i debelim minusima 

Stručnjaci kažu da boravak vani svakako treba prilagoditi vremenskim uvjetima i starosti djeteta (veća djeca – više minuta), a jedino što ističu nepovoljnim tiče se jakog vjetra i magle!

Što se tiče zimskih uvjeta, ne okljevajte izaći van i ako je minus pet (maksimalno što se savjetuje je – 10) – prošećite, uživajte u snijegu, ne dajte da dijete pritom bude statično, a nakon veselih zimskih radosti utoplite se vrućim čajem!

Zdravstvena voditeljic

Ivana Marčec

Bacc.med.tech